Projekat „Orkestriranje raznolikosti“: od učionice do angažovanja zajednice kroz inkluzivni muzički program
„Orkestriranje raznolikosti“ je projekat koji muziku koristi kao alat za obrazovanje, povezivanje i uključivanje dece koja odrastaju u različitim društvenim i ekonomskim okolnostima.
Projekat je podržala Intesa Fondacija filantropska organizacija, sa ciljem da se deci iz marginalizovanih zajednica omogući ravnopravniji pristup kvalitetnom obrazovanju, umetnosti i životnim prilikama.
Aktivnosti se realizuju u Beogradu i Bujanovcu, kroz rad sa decom, nastavnicima i porodicama, a prvobitno planirani obuhvat od 150 dece proširuje se tokom realizacije. Već na početku školske 2025/26. godine, tri škole uključeno je više od 180 učenika u projektne aktivnosti, sa kontinuiranom mogućnošću daljeg uključivanja tokom godine, dok je više od 80% učenika iz marginalizovanih grupa.
Muzika kao prostor učenja i pripadanja
U četiri programska centra razvijan je inovativni muzički kurikulum zasnovan na El Sistema principima, uz rad na muzičkoj pismenosti, vokalu, horu, orkestru i telesnim perkusijama. Program nije usmeren samo na muzičke veštine: kroz zajedničko muziciranje deca uče da slušaju jedni druge, preuzimaju odgovornost, sarađuju, istraju i budu deo grupe.
Saradnja sa međunarodnim i domaćim stručnjacima kroz masterklasove i radionice sa decom i nastavnicima, važan su segment aktivnosti za razvoj nastavnog programa i obuku nastavnika, koji stečena znanja dalje koriste za unapređivanje rada u učionici, ali i na sceni.
Posebno je značajno što projekat povezuje decu iz marginalizovanih sredina sa učenicima muzičkih škola i decom iz drugih zajednica. Tako je muzički ansambl postao prostor u kojem se razlike ne samo prihvataju, već svakodnevno prevazilaze kroz zajednički cilj – muzičko izvođenje.
Od učionice do scene
Javni nastupi su važan deo procesa, jer deca su dobijaju priliku da ono što su učila u učionici sada podele sa publikom i lokalnom zajednicom.
Pored produkcije dečije opere „Brundibar“, učesnici su nastupali u različitim javnim prilikama – od školskih koncerata i nastupa na Kopaoniku, preko nastupa u tržnom centru i Privrednoj komori Srbije, do humanitarnih događaja i Sajma obrazovanja, na kojem je „Muzika nade“ predstavljena kao primer dobre prakse na poziv Ministarstva prosvete.
Svaki od ovih nastupa bio je prilika da deca iskuse nešto što je jednako važno kao i sam muzički napredak – da njihov rad bude primećen, cenjen i prepoznat u javnosti.
Porodica kao deo promene
Da bi učešće dece bilo kontinuirano, projekat uključuje i njihove porodice, kroz roditeljske sastanke, otvorene razgovore, kućne posete i individualnu podršku porodicama.
Poseban rezultat je izgradnja poverenja između porodica, škole i organizacije. Tokom pripreme za premijeru opere „Brundibar“ roditelji su aktivno učestvovali u podršci deci iza scene, uključujući brigu o garderobi tokom predstave. Za romske devojčice uveden je dodatni model podrške dolasku na probe, koji je istovremeno podsticao njihovu samostalnost, snalaženje u javnom prostoru i samopouzdanje.
U logističkoj podršci deci učestvovalo je i 15 volontera, posebno značajnih za organizaciju dolazaka na nedeljne probe kada javni prevoz nije bio dovoljno dostupan.
Bujanovac: muzika koja povezuje zajednicu
U Bujanovcu su učenici OŠ „Branko Radičević“ i Muzičke škole radili na muzičkoj pismenosti, vokalu, body percussionu, horu i orkestru, uz podršku MAP nastavnika i stručnjaka.
Jedan od najznačajnijih nastupa bio je Dan škole OŠ „Branko Radičević“, kada je pred punom salom opštinske dvorane nastupilo 42 učenika školskog hora, uz pratnju članova orkestra. Nastup pred predstavnicima lokalne samouprave i direktorima drugih škola povećao je vidljivost rada dece i njihovog muzičkog napretka u lokalnoj zajednici.
Kroz popularan repertoar i pesme u čiji su odabir bili i sami uključeni, Bujanovački učenici stvorili su radosnu i radnu atmosferu u školi koja je uključila čitav kolektiv, pokazavši da su muzičke aktivnosti nešto čemu se rado priključuju ne samo deca, već i odrasli. Ona stvara prostor za razmenu i razumevanje među generacijama i povezuje zajednicu kroz pozitivne emocije, saradnju i otvorenost.
Beograd: priprema za veliku scenu
U Beogradu je projekat dobio svoju najambiciozniju formu kroz rad sa učenicima OŠ „Branko Pešić“ i OŠ „Sutjeska“, ali i kroz uključivanje dece iz drugih škola u produkciju dečije opere “Brundibar”.
U OŠ „Sutjeska“ program je proširen na pet mlađih razreda, sa više od 95% učenika romskog porekla. Učenici su, pored redovnog muzičkog rada, dobili priliku da se uključe u zahtevniji muzičko-scenski proces i postepeno preuzmu nove uloge u zajedničkim produkcijama.
Posebno važan rezultat rada sa školama jeste to što je libreto opere „Brundibar“ postao obrazovni alat i izvan muzičke nastave. Učenici su kroz njega radili na čitanju, pisanju, pravilnom izgovoru i razumevanju teksta, ali i na temama empatije, solidarnosti, pravde i zajedničkog delovanja.
Dečija opera „Brundibar“
Kruna projekta bila je prvo izvođenje dečije opere „Brundibar“ Hansa Kráse u Srbiji, 9. februara 2026. godine u Madlenianumu.
Oko 120 dece iz Beograda tokom pripreme učilo je operski repertoar, oko 50 najistrajnijih učestvovalo je u režijskim probama, a 45 dece izašlo je na scenu. Više od 60% učesnika bile su devojčice. Ono što ovu produkciju čini posebno značajnom jeste činjenica da su romske devojčice i dečaci dobili vodeće uloge i postali protagonisti predstave, a ne samo povremeni učesnici.
Za decu je to bio proces koji je po intenzitetu i zahtevnosti približio rad profesionalnoj umetničkoj produkciji. Tokom 21 radnog dana intenzivnog rada, uz probe od po šest do sedam sati dnevno u završnoj fazi, sa decom su radili reditelj, operski vokalni coach, dirigent, korepetitor i profesionalni solista, a jedinu glavnu ulogu odraslog izvođača tumačio je Vladimir Andrić, prvak Narodnog pozorišta u Beogradu.
Dve izvedbe 9. februara, pretpremijeru i gala premijeru povodom deset godina programa „Muzika nade“, pogledalo je oko 900 ljudi, među kojima i predstavnici međunarodne zajednice i doplomatskog kora.
Uspeh produkcije prevazišao je očekivanja projekta. Nakon premijere, dogovorena su i dodatna izvođenja 28. aprila i 26. maja 2026. Godine u Madlenianumu.
Prva repriza, održana 28. aprila pred punom salom, dodatno je potvrdila umetnički i društveni značaj produkcije. Ekspertkinja za dečje stvaralaštvo Ljubica Beljanski Ristić ocenila ju je kao izuzetno značajnu produkciju za decu i mlade, svrstavajući je u sam vrh aktuelne srpske produkcije za ovu publiku.

Muzika koja pokreće dobrotu zajednice
Nakon pozitivnog odjeka opere, tokom marta meseca oko 75 kafića i ugostiteljskih objekata iz Beograda i drugih gradova Srbije uključilo se u akciju podrške deci “Kafa koja budi osmeh”, kroz koju je prikupljeno 860.400 dinara za mogućnost uključivanja još većeg broja dece iz marginalizovanih zajednica u opersku produkciju i prateće obrazovne aktivnosti tokom naredne sezone.
Nakon projekta
Najvažniji rezultat „Orkestriranja raznolikosti“, pored broja učesnika, održanih časova, proba i nastupa, je pre svega iskustvo dece da mogu da pripadaju prostoru i iskustvima koji im ranije nisu bili lako dostupni – muzičkom ansamblu, velikoj sceni, profesionalnoj produkciji i zajednici.
Projekat pokazuje kako inkluzivno muzičko obrazovanje može istovremeno da razvija umetničke veštine, samopouzdanje, timski duh i osećaj pripadnosti, ali i da povezuje škole, porodice, nastavnike, umetnike i širu zajednicu.
Konkretni rezultati su i profesionalno praćeni i mereni kroz studiju o efektima programa, koja objedinjuje nalaze istraživanja, praćenja razvoja dece i iskustva nastavnika i porodica. Njeni rezultati poslužiće za dalje unapređivanje metodologije i razvoj mreže praktičara programa Muzika nade u Srbiji.
Hvala što ste pomogli da različitost postane snaga!
Ovaj projekat ne bi bio moguć bez podrške Intesa Fondacije filantropske organizacije.
Zahvaljujući “Orkestriranju raznolikosti” muzika je postala dostupnija deci kojoj su mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, umetničko stvaralaštvo i učešće u kulturnom životu često ograničene.
Hvala Intesa Fondaciji što je prepoznala potencijal svakog deteta i podržala ideju da muzički ansambl može biti mnogo više od mesta na kojem zajedno stvaramo muziku – on je prvenstveno mesto na kojem učimo da slušamo jedni druge, prevazilazimo razlike i stvaramo zajednicu u kojoj svako ima svoje važno mesto.



